Udruzenje pcelara Visegrad
 > O nama   > Višegradska razglednica   > Pčelarstvo Gornjeg podrinja   > Manifestacije   > Kontakt   > Linkovi   > Galerija
 > Početna strana
 > Kalendar radova
 > Pčelarska iskustva
 > Savjeti za pčelare
 > Medonosno bilje
 > Apiterapija
 > Literatura
 > Ponuda-potražnja
 > Iskustva i inovacije
 > Rojenje
 > Bolesti pčela
 > Prihrana pčela
 > Uzimljavanje pčela
 > Prostor za članove
 > Korisni recepti
 > Zanimljivosti
 > Vijesti
 > Komentari

 


ISKUSTVA I INOVACIJE

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Pravila, pravila

DUG PUT DO EVROPSKIH STANDARDA

Poznata je činjenica da čak polovinu svojih potreba za medom zemlje Evropske Unije podmiruju uvozom. Zbog blizine i likvidnosti evropskih potrošača to je izuzetno zanimljivo tržište za naše pčelare. Međutim, da bi se obezbjedilo mjesto na zahtjevnom evropskom tržištu, neophodno je ispuniti stroga "pravila igre".

Med i pčelarstvo se pominju u nekoliko zakona vezanim za ekološku poljoprivredu, sigurnost i ispravnost životnih namirnica, genetski promjenjene životne namirnice, specijalna pravila važe pri etiketiranju, proizvodnji i prodaji meda.

Subvencije EU
EU subvencije postoje od 1997. i namjenjene su svim mjerama koje dovode do poboljšanja uslova proizvodnje i prodaje. Subvencije nabavke nove opreme, u borbi sa varoom, racionalizaciji selećeg pčelarenja, subvencije za nove analize i naučnoistraživačke metode koje dovode do poboljšanja kvaliteta. Uz postojeće subvencije u planu su i one koje će rezultirati zajedničkim snagama i odborima. Buxet za ovu godinu iznosi oko 25 miliona evra.

Šta zanima pčelare i potrošače?
Pčelari i potrošači u osnovi imaju isti interes - kvalitetan med. Međutim, dok pčelar svoj proizvod želi prodati po što višoj cijeni, potrošač za taj proizvod želi dati što manje novca, ali neće štediti ako zna da dobija kvalitetan proizvod. Na svjetskom tržištu cijene meda variraju. Tako se npr. u Luksemburgu u posljednjih 30 godina bilježi konstantan pad cijene meda, a i u drugim zemljama EU je slična situacija, posebno u posljednjih nekoliko godina nakon proboja kineskih proizvođača pčelarskih proizvoda.

Kvalitet meda i njegove smjernice
Objektivni kriterijumi za određivanje kvaliteta meda su njegova fizičko-hemijska svojstva. Npr. postotak šećera i vode ili za određivanje geografskog porijekla polenska analiza. Uz objektivne, postoje i subjektivni poput ukusa, boje i arome.
Smjernica o medu 110/2001 EU odnosi se na minimalne vrijednosti i fizikalne karakteristike. Obavezno je i navođenje geografskog porijekla meda i već postoji 13 lokaliteta u Grčkoj, Wemačkoj, Španiji, Luksemburgu i Portugaliji na kojim je med posebnog kvaliteta pa su poznate marke poput "Echter Deutscher Honig" i "Luxemburger Nationalmarke". Povjerenje dobija i med iz ekološke proizvodnje koja je dodatno kontrolisana smjernicama o ekološkoj proizvodnji. O provjeri i očuvanju kvaliteta brinu razne nezavisne institucije među kojim je najpoznatija "Stiftung Warentest".

Sprječavanje rezidua
Rezidue svakog porijekla u medu ruše njegov ugled kao prirodnog proizvoda. Daljim razvojem postupaka analiziranja stalno se smanjuje granica koja omogućava identifikovanje različitih zaostataka. Od 1990. postoji odredba (2377/1990) koja propisuje maksimalne koncentracije pojedinih zaostataka u medu. Da bi se ta odredba ispoštovala na primjeru varoe pri njenom suzbijanju su dozvoljena samo prirodna sredstva poput mravlje ili oksalne kiseline, a med bi se trebao vrcati samo iz okvira koji nikad nisu bili u plodnom dijelu košnice. Zbog sadašnjih načina suzbijanja koji nisu u skladu sa evropskim propisima koriste se različita sredstva koja se nalaze u vosku i prelaze u med. Daljim usavršavanjem i razmjenom iskustava sa evropskim pčelarima trebalo bi u dogledno vrijeme eliminisati pojavu svih rezidua.
Genetske tehnologije i posljedice koje se ne mogu predvidjeti
Odredba EU o genetski modifikovanoj hrani polazi od teze da je moguća koegzistencija genetski promjenjenih, konvencionalnih, te ekoloških kultura. U međuvremenu je jedna britanska studija dokazala kako su i na udaljenosti od 26 km od genetski modifikovane uljane repice pronađene biljke oprašene njenim polenom. Zbog ovog su cijele regije u opasnosti i javljaju se dileme da li će poljoprivrednici koji gaje ekološku hranu tužiti pčelare jer njihove pčele raznose genetski modifikovan polen, a javlja se opcija da i pčelari imaju mogućnost da tuže poljoprivrednike koji uzgajaju genetski modifikovane kulture. Odgovori na ova pitanja još uvijek nisu jasno definisani.

Pomori pčela uzrokovani poljoprivrednim zaštitnim sredstvima
Francuski pčelari prijavljuju velike pomore pčela od 1995. godine i procjenjuju da su oni posljedica prskanja poljoprivrednih kultura preparatima Gaučo (proizvođač Bajer) i Regent (BASF). Ove optužbe su veliki proizvođači odbili i na njih odgovorili protivoptužbama, ali su na kraju morali platiti odštetu pčelarima. Od 1999. godine je zabranjena primjena ovih sredstava na uljaricama u Francuskoj, a od 2004. je ta odredba proširena i na kukuruz. Iako je pokrenuta opsežna istraga o štetnom djelovanju ovih i još nekih drugih preparata na pčele, niko osim Francuza nije povukao ovako radikalne poteze. Možda je razlog što su u svakoj farmaceutskoj kompaniji poljoprivredna zaštitna sredstva jedna od najprofitabilnijih stavki u buxetu pa je tako BASF prošle godine inkasirao oko 3 milijarde dolara samo od ovog sektora.

Ipak, ovi slučajevi su pokrenuli niz pitanja i nedoumica i nije jasno kako BASF koji je platio odštetu francuskim pčelarima i dalje prodaje svoje proizvode širom Evrope, je li moguće da Gaučo ugrožava samo francuske pčele, da li su Francuzi lošiji pčelari pa su kod njih osjetljivije pčele, zašto se u Wemačkoj svaki pomor pčela svodi na štetno djelovanje varoe, da li njemački naučnici ne smiju "nagaziti" BASF ili Bajer, gdje je tu nauka, gdje ekonomija, a gdje politika? Ovo je jedan primjer, a u budućnosti će ih sigurno biti i više.

Umjesto zaključka
Kao i kod ostalih namirnica i kod pčelarskih proizvoda će potrošač u budućnosti kupovati (lijepo upakovanu) kvalitetnu i prepoznatljivu robnu marku koja je kvalitetna jer je prošla rigorozne kontrole. To sa druge strane znači da će pčelari morati savjesnije voditi pčelinjak i koristiti samo dozvoljene i standardizovane metode u radu sa pčelama, a evropski zakoni su tu da odrede standarde i pravila igre po kojim ćemo se, prije ili kasnije svi morati ponašati.

[ vrh strane ]

PRIMJENA KOMPJUTERA U PČELARSTVU


 
[ kliknite sliku za veći prikaz ]
Dio ponude jednog pčelara u Hrvatskoj

Personal computer (PC) ili jednostavno rečeno kompjuter ili računar, danas je već prevazišao mnoge definicije koje smo mogli do juče naći u literaturi. Slobodno možemo govoriti o kompjuteru kao fenomenu modernog doba. Pojavom interneta (WEB) kao svjetske mreže informacionih tehnologija, kompjuter postaje moćno oruđe u rukama poslovnih ljudi svih profila, struka, zanimanja.

Ali kakve veze može imati pčelarstvo sa kompjuterom?
U poslovnom svijetu oduvjek vlada pravilo da onaj ko raspolaže informacijom, taj vlada situacijom. A kompjuter vam samo u nekoliko sekundi ili minuta može ponuditi bezbroj potrebnih informacija o bilo kom problemu ili potrebi.

Putem interneta danas se sklapaju poslovi vrijedni milijarde dolara na svjetskom nivou. Svaki iole ozbiljan proizvođač pčelarske opreme potrudio se da svoju proizvodnju predstavi na internetu. Tu se može naći kompletan proizvodni program, cijene, uslovi plaćanja, isporuka, fotografije, pa čak i mogućnost da proizvode iz ponude poručite odmah putem interneta. Dovoljno je na nekom od poznatih pretraživača (google, yahoo i sl) ukucati traženi pojam i u roku od samo nekoliko sekundi pred sobom imate čitav niz ponuda.

Sve važnije pčelarske organizacije isto tako se trude da se predstave putem interneta kao globalne mreže. Informacije o toj organizaciji istog momenta postaju dostupne u cijelom svijetu. Vaši ciljevi, program, vizija, metode rada, uspjesi, potrebe, problemi i sve drugo što mislite da je bitno da drugi saznaju o vama, odjednom postaje dostupno svima.
Sve institucije, kako državne, tako i regionalne i opštinske, zatim sve naučno istraživačke ustanove, laboratorije možete tu pronaći. Svi propisi, zakoni, konkursi, tenderi, javni pozivi, podsticajne mjere i šta još sve drugo, sve je predstavljeno na toj jedinstvenoj mreži.


[ kliknite sliku za veći prikaz ]
Mali djelić iz bogate ponude slovenačkog pčelara

U novije vrijeme, prednosti interneta shvatili su i mnogi pčelari, pa tu možete naći predstavljene kompletne proizvodne asortimane pojedinačnih uspješnih pčelara. Naglašavam ovo uspješnih, jer se razlika između uspješnih i onih drugih vidi čim se uđe na internet. Od pčelara sa prostora bivše Jugoslavije tu ćete naći najviše proizvođača iz Slovenije, zatim iz Hrvatske i Srbije, dok se oni iz BiH mogu prebrojati na prste jedne ruke.

GFK grupa, istraživačka agencija br.5. u svijetu, koja ima 115 operativnih kompanija i trenutno zapošljava 8760 radnika i vrši istraživanja za 90 zemalja, u okviru istraživačkih aktivnosti objavila je rezultate o korištenju interneta u 13 zemalja srednje i istočne Evrope. Prema ovom istraživanju, Slovenija je predvodnik po korištenju Interneta u navedenoj regiji sa 62% građana koji koriste globalnu mrežu. U Austriji je to 59 %, Hrvatskoj 39,4 %, Srbiji 37%, dok u BiH, Bugarskoj , Rumuniji, Rusiji i Ukrajini samo 12 % građana koristi internet. Ovo istraživanje je provedeno u jesen 2007. godine na uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina u svakoj od navedenih zemalja. U toj regiji Internet prosječno koristi 38% građana. I ovi podaci su preuzeti sa interneta, a objavljeni su u novinama Dnevni list od 10.01.2008. godine, Biznis rubrika str.24.

Podaci govore sami za sebe, pa onda ne treba da nas čudi kad u prodavnicama i tržnim centrima nađemo police pune meda iz Slovenije, Hrvatske i drugih zemalja, a meda iz BiH tu nema ili ga ima u zanemarljivim količinama. Uvoz meda u BiH je preko 1000 tona na godišnjem nivou. Nije problem u tome da naši ljudi ne znaju ili ne mogu da ga proizvedu, nego je problem što ne znaju naći pravi put do kupaca. U velikim trgovinskim lancima plaća se mjesto na polici. Tu sitni proizvođaći nemaju šta da traže. Udruženi već imamo neke šanse. Moramo svatiti da mi ne trebamo biti jedni drugima konkurencija, nego da udruženi postanemo snaga koja će konkurisati proizvođačima koji su se već izborili za svoje mjesto na našem tržištu.

Ovdje je velika obaveza onih koji već vladaju informacionim tehnologijama da pomognu i drugima u svom okruženju da i oni nađu put do kupaca, po onoj hrišćanskoj "kome je više dato, od njega se više i traži". Tako je i sa darom znanja. Ne budimo sebični, nego ga podjelimo sa bližnjima, po uzoru na one koji su to već učinili i sada su daleko ispred nas. Tajna uspjeha je i u sposobnosti da učimo i neprekidno usavršavamo naša znanja i sposobnosti.

 

U Višegradu 14.02.2008. godine, Božo Kakuća

[ vrh strane ]



Sajt je urađen uz finansijsku pomoć Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

eXTReMe Tracker