Udruzenje pcelara Visegrad
 > O nama   > Višegradska razglednica   > Pčelarstvo Gornjeg podrinja   > Manifestacije   > Kontakt   > Linkovi   > Galerija
 > Početna strana
 > Kalendar radova
 > Pčelarska iskustva
 > Savjeti za pčelare
 > Medonosno bilje
 > Apiterapija
 > Literatura
 > Ponuda-potražnja
 > Iskustva i inovacije
 > Rojenje
 > Bolesti pčela
 > Prihrana pčela
 > Uzimljavanje pčela
 > Prostor za članove
 > Korisni recepti
 > Zanimljivosti
 > Vijesti
 > Komentari

 


PČELARSKA ISKUSTVA

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Pčelar Pecikoza Obrad - Kako sam počeo pčelariti

 
[kliknite sliku za veći prikaz]
Rad sa oplodnjakom

Porodica moje supruge tradicionalno se bavila pčelarstvom. Sa vrškarama (pletarama). Prije 48 god.moj punac, otac moje supruge zamolio me da mu nađem baruta da uguši pčela u vrškarama da bi izvadio med iz njih. Pitao sam ga: ''Ima li šta da se vadi meda a da se pčele ne uguše? Rekao mi je da on ne zna i da njemu to teško pada kad treba da ih poguši, ako bi ja nešto znao bio bi mi zahvalan.

Te godine obezbijedio sam mu barut i rekao mu:''Iduće godine ću ja to raditi''. U Višegradu se tada nije mogla naći pčelarska literatura. Kad sam otišao u Beograd kupio sam knjigu ''Pčelarstvo'' u kojoj je obrađena ona materija pod naslovom '' Iskucanice''. Pčele su u vršari opiju, zatim stresu a saće sa medom povadi. Prazno saće u kom nema meda ugradi se i uveže u ram košnice kojom će se pčelariti. Pčele se lepezajući probude, a zatim stresu u košnicu, odnosno u sanduće za prenos do košnice.

Ja sam se za iduću jesen pripremio tako što sam napravio košnicu tipa" Dadan- Blat i sanduče za prenos pčela koje su strešene sa saća meda. Košnice sam ja radio, jer sa tehnikom izrade košnica nisam imao problema a tehnologiju pčelarenja sam učio iz literature o pčelarstvu. Sve pčele iz nekoliko vrškara sam stresao u jedan sanduk sa maticama, u međusobnoj borbi pobjedila je najjača matica. Punac mi se zahvalio što sam ga poštedio gušenja pčela, ali mi je rekao "Od tih muha ti nemaš nikakvu korist. Sve će ti zimus uginuti. Ja sam, ih stresao u novu košnicu sa pravim saćem u okvirovima Dadanke. Pčele sam tokom jeseni prihranjivao šećernim sirupom do spremanja za zimu. Društvo je izašlo iz zime jako i imalo je intenzivan razvoj legla.

Kada je on to vidio iznenadio se i rekao "Od sada češ mi to raditi svake godine, tebi pčele a meni med". Ovo neka bude preporuka početnicima u pčelarenju. Ako žele i vole pčelarstvo, u pčelarskoj literaturi ima dovoljno da se nađe teoretskog i praktičnog orazloženja. U Višegradu tih 70-tih godina nije bilo udruženja pčelara niti profesionalaca, samo nešto amaterskog pčelarstva.

Želja za znanjem u pčelarstvu može se ostvariti samo prateći pčelarsku literaturu u kojoj kolege pčelari pišu o svom iskustvu i prakse kako će najviše uspjeha imati u dobijanju svih pčelinjih proizvoda.

Iz želje za ovladavanjem tehnologijom pčelarenja, knjige o pčelarstvu su bile moje stalno interesovanje, zatim časopisi: "Pčela" pčelarskog saveza SR Hrvatske i BiH i pčelarski savez pčelarskih organizacija Srbije. Naročito zbog pojave varoe pčelar mora da prati novosti u tehnologiji pčelarstva.

Nadam se da će moje preporuke i Vaša praksa pomoći da brže ovladate umjećem pčelarenja.

[ vrh strane ]

ISKUSTVA SA JENTER APARATOM - Pčelar Sarić Božidar


 
[ kliknite sliku za veći prikaz ]
"Šarićev Jenter"

Šta znači mlada i kvalitetna matica na pčelinjaku zna svaki pčelar.Često matice kupljene i kod poznatih odgaivača ne ispunjavaju naša očekivanja, stoga su mnogi pčelari prinuđeni da uzgajaju matice za sopstvene potrebe.

Izum Karla Jentera je mnogo pomogao u tome, što je najvažnije matice proizvedene pomoću jenterovog aparata, a testirane na našim pčelinjacima pokazale su izvanredne rezultate.

Suština jenterovog aparata je u pronalasku radiličke i matične ćelije sa pokretnim i zajedničkim dnom. Zbog toga jednostavno presađujemo larvicu u najmlađem stadijumu ( četvrti dan), bez dodirivanja i rizika da je povrijedimo. Sama larva je njegovana od samog početka od strane radilice sa odgovarajućom hranom. Matica zatvorena u jenteru jedno vrijeme se uzdržava da polaže jaja dok se ne adaptira. Zbog toga su jaja krupnija što samim tim utiče na kvalitet matice. Prednost je u tome što su larvice gotovo iste starosti i razlika je svega nekoliko sati, pa možemo presađivanje matičnjaka vršiti kad su najzreliji ( 14-15 dan), bez rizika da će neka matica izaći ranije i uništiti ostale matičnjake u odgaivačkom društvu. Svi mi na pčelinjaku imamo društva za koja kažemo:'' Da su sva ko ovo''. Razlog je vjerovatno kvalitetna matica i zašto ga ne iskoristiti kao ''Rodonačelno''.

Najvažnije kod rada sa jenterom je pridržavati se tačnog redoslijeda i satnice pojedinih aktivnosti. Isto tako oplodnjake treba odvojiti od radiličkog društa ( oko 6 km ), radi izbjegavanja sparivanja u srodstvu. Ako se radi sa ljubavlju sav ovaj trud oko ovog odgovornog posla bit će nesebično nagrađen, kada vidimo da je mlada matica pronijela. To zadovoljstvo je i jedan od razloga bavljenja pčelarstvom.

Višegrad, 27.11.2007. godine

MEDLJIKOVAC ZA ZIMU - Pčelar Karović Fehim - Goražde

Med medljikovac je med koji nastaje od medene rose (medljike) koju povremeno izlučuju lisne uši na četinarima i liščarima. Medljikovac ima tamnu boju i oporog je ukusa, ovakav med je cjenjen i tražen zbog visokog sadržaja mineralnih materija.

Med medljikovac se obično pojavljuje u ranim jesenjim danima kada pčele počinju intenzivno sakupljati med za predstojeću zimu. Pošto je ovo med sa velikim procentom nesvarljivih materija koje se u zimskom periodu, kad pčele ne mogu izlijetati na pročisne letove sakupljaju u crijevima od kojih dobijaju upalu i proliv kada može da dođe do masovnog stradanja, a nerjetko strada veliki broj pčelinjih društava. Da bi ovu pojavu spriječili, pčelar treba na vrijeme da uoči medljiku i odvoji je i tako pomogne pčelama da lakše prežive u zimskom periodu.

Pomoć pčelama se sastoji prvenstveno u oduzimanju ramova meda sa medljikom a na njihovo mjesto stavljaju se ramovi sa cvetnim medom koji bi svaki pčelar trebao da ima u rezervi, a ukoliko nema cvjetnog meda onda se medljikovac zamjenjuje sa određenom količinom šećernog sirupa i to ne više od 5 kilograma prerađenog meda svakom društvu. Pčele će sirup preraditi i unijeti u saće i tako u najhladnijim danima uzimati ga kao hranu, jer dijelu gdje je bilo poslednje leglo formira klube, a upravo unjeti sirup stavljaju pčele na tom djelu u obliku vjenca.

[ vrh strane ]



Sajt je urađen uz finansijsku pomoć Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

eXTReMe Tracker